Osnivač Telegrama Pavel Durov obratio se povezano sa godinu dana dugom istragom koju su sproveli francuski organi reda, ističući da nisu pronađeni dokazi koji bi njega ili kompaniju povezali sa krivičnim delima. Durov je svoj hapšenje u avgustu 2024. opisao kao „pravno i logično besmisleno“, tvrdeći da je držanje izvršnog direktora platforme odgovornim za nezavisna dela korisnika opasan presedan. Naglasio je da Telegram sprovodi standardnu industrijsku moderaciju i poštuje sve pravno obavezujuće zahteve, odbijajući da implementira „zadnja vrata“ ili preda ključeve za enkripciju koji bi ugrozili privatnost korisnika. Durov je otkrio da ga postojeća ograničenja putovanja primoravaju da se vraća u Francusku na svake dve nedelje, bez jasnog vremenskog okvira za suđenje ili žalbu. Optužio je francusku vladu da nanosi nepopravljivu štetu imidžu nacije kao bastionu slobode, stav podržavaju organizacije za ljudska prava i zagovornici slobode govora širom Evrope.
Ovaj slučaj izazvao je široku osudu od strane kripto zajednice, grupa za digitalna prava i međunarodnih posmatrača, pokrećući debate o balansu između sprovođenja zakona i autonomije platforme. Francuski predsednik Emanuel Makron branio je vlasti, tvrdeći da je istraga apolitična i fokusirana isključivo na usklađenost sa francuskim zakonom. Kao odgovor, Durov je izazvao zvaničnike da dokažu bilo kakvo konkretno kršenje od strane Telegrama, ističući istoriju saradnje platforme u zahtevima za uklanjanje sadržaja. Pravni stručnjaci napominju da ishod može oblikovati buduće regulative o enkripciji i posredničkoj odgovornosti širom Evropske unije. Industrijski akteri prate potencijalne posledice po decentralizovane usluge razmene poruka i širi Web3 ekosistem, gde su privatnost i otpornost na cenzuru ključne vrednosti.
U budućnosti, Durovov pravni tim planira da podnese zahteve za odbacivanje slučaja, tvrdeći nedostatak dokaza i proceduralne nepravilnosti. U međuvremenu, članovi parlamenta u Francuskoj i EU raspravljaju o zakonodavnim okvirima usmerenim na odgovornost digitalnih platformi, sa nekima koji predlažu strože regulative enkripcije. Rešenje istrage može uticati na globalnu politiku o digitalnoj privatnosti, zaštiti korisničkih podataka i pravnoj odgovornosti tehnoloških provajdera. Telegramova rastuća baza korisnika — sada veća od 800 miliona mesečno aktivnih korisnika — ostaje oprezna, procenjujući budućnost platforme u jurisdikcijama gde regulatorni pritisci mogu postati intenzivniji. Slučaj ističe tenzije između državnog nadzora i tehnoloških firmi koje se zalažu za sigurne, privatne komunikacione mreže.
Коментари (0)