Poslanik Skupštine Phil Steck je predstavio Predlog zakona Skupštine 8966 kojim se uvodi taksa od 0,2% na transakcije digitalne imovine, obuhvatajući prodaju i prenose kriptovaluta, tokena i nezamenljivih tokena (NFT). Porez, koji bi stupio na snagu 1. septembra, primenjivao bi se i na kupce i na prodavce na svim platformama koje posluju ili obavljaju transakcije unutar države Njujork.
Predložena taksa bi generisala prihode namenjene proširenju programa prevencije i intervencije u zloupotrebi supstanci u školskim okruzima severnog dela države. Prema odredbama zakona, sva prikupljena sredstva moraju biti usmerena isključivo ka ovim obrazovnim inicijativama, stvarajući novi izvor prihoda posvećen podršci javnom zdravlju.
Da bi zakon stupio na snagu, mera mora proći višestepeni proces: odobrenje u odboru Skupštine, glasanje cele Skupštine, usvajanje u državnom Senatu i potpis guvernera ili održavanje zakonodavne odluke uprkos njegovom eventualnom veto. Ukoliko se usvoji, zakon će izmeniti postojeće poreske kodekse, definišući „transakcije digitalne imovine“ kao svaku prodaju ili prenos digitalnih valuta, novčića ili tokena.
Učesnici iz industrije, uključujući trgovačke platforme i finansijske posrednike, biće pod obavezom usklađivanja, što zahteva prilagođavanje sistema izveštavanja o transakcijama. Nepoštovanje obaveze naplate ili uplate takse može izložiti firme državnim kaznama i sprovođenju sankcija, povećavajući operativnu složenost za berze i digitalne čuvare imovine.
Zagovornici tvrde da duboki finansijski tržišta Njujorka i razvijeni kripto sektor čine državu spremnom da ostvari značajne poreske prihode, s obzirom na njen status centra za institucionalnu usvajanje kriptovaluta. Kritičari upozoravaju na mogućnost odvratanja tržišta, jer dodatni troškovi transakcija mogu podstaći premeštanje trgovačkih aktivnosti u inostranstvo.
Uporedna analiza pokazuje da većina država nema eksplicitne poreze na kripto transakcije, sa jurisdikcijama poput Vašingtona koje potpuno izuzimaju digitalnu imovinu, dok Teksas zadržava minimalni nadzor. Potez Njujorka sledi njegov značajan BitLicense okvir iz 2015. godine, proširujući regulativni uticaj države na poresku politiku.
Zainteresovane strane očekuju razmatranja u odboru, gde bi amandmani mogli prilagoditi poresku stopu, proširiti izuzetke ili produžiti rokove implementacije. Grupe za zastupanje iz obe strane su se mobilisale, sa predstavnicima školskih okruga koji naglašavaju potrebe za finansiranjem i industrijskim koalicijama koje upozoravaju na negativne tržišne posledice.
Ako zakon prođe kroz zakonodavni proces Njujorka, poslužiće kao model za druge države koje razmatraju poresku regulativu digitalne imovine, potencijalno menjajući fiskalne pristupe ovoj rastućoj klasi imovine na nacionalnom nivou.
Коментари (0)